Putevima Jajca pronaći ćete razne znamenitosti, a jedna od najljepših i ujedno najinteresantnijih jeste Ženska džamija ili Dizdareva. Već godinama ona budi zainteresiranost turista, pogotovo kada je ponovno stavljena u funkciju.
Razlog njene gradnje je mnoge zainteresirao pa se i dan danas priča i o samom nazivu ove džamije.
Dažmija je bez munare, što nije tipično za džamije inače.
Također, se za ovu džamiju vežu razne priče, a u nastavku teksta “posjetite” ovu džamiju i otkrijte razne zanimljivosti o njoj.
Na ovom mjestu ćete pronaći Dizdarevu džamiju
Ako ste ovdje jer tražite detaljnije informacije o ovom mjestu zbog skorije posjete Jajcu, onda će vam koristiti podatak da se ova džamija nalazi u gornjem dijelu grada Jajca u Gornjoj Mahali,
Nalazi se neposredno pored jajačke citadele, i ostalih građevina prema Starom Gradu i Tvrđavi. U blizini možete posjetiti Medvjed kulu. Osim toga slobodno posjetite Katakombe i Hram boga Mitrusa. Osim Starog Grada, u centru ćete pronaći Plivske vodopade i Mlinčiće, odnosno vodenice.
Kada idete putevima do Starog Grada nemojte sebi dozvoliti da propustite znamenitosti koje ne možete često vidjeti u drugim gradovima. Jajce je upravo posebno po svojoj historiji, pa vam je već sigurno poznato da je to Muzej pod otvorenim nebom.
U nastavku slijede podaci ko je naredio sagraditi ovu interesantnu džamiju, a sa razlogom kažemo interesantnu jer se za nju vežu mnoge priče i legende, pa ako ste ljubitelj istih onda će vam se svidjeti narodna predanja o Ženskoj džamiji u Jajcu.
Da li znate ko je sagradio ovu prelijepu džamiju?
Gradnju Ženske džamije naredio je Sulejman-beg Kulenović koji je u to vrijeme bio dizdar Jajačke tvrđave i njenog podgrađa.
Građena je u periodu 1812/1813. godine tako da ova bogomolja duže od 200 godina krasi kraljevski grad Jajce. Nekada su u njoj ibadetile samo žene, što nije slučaj i danas, ali o tome će biti svakako riječi u nastavku teksta.
Inače porodica Kulenović ima status kao porodica koja je imala mnoga imanja. Za prezime Kulenović postoje historijski podaci koji govore da već stoljećima vladaju, te su svakako dali izgraditi mnoge građevine, ali su Kulenovići često bili na pozicijama poput pozicije gradonačelnika.
Osim prezimena Kulenović spominju se i mnoga druga prezimena, ali o tome ćemo nekom drugom prilikom.
Dakle, prezime Kulenović već vjekovima nosi visoki status i ulogu u društvu. O ovome smo detaljnije pisali na kraju teksta.
Zašto baš naziv “Ženska džamija” ili Dizdareva džamija?
Zanimljiv je sam naziv Ženska džamija, pogotovo turistima. Jedno od objašnjenja za ovo ime jeste da su džamiju kao manju mahalsku džamiju uglavnom koristile žene, te muškarci dakle u njoj nisu obavljali molitvu.
Drugo objašnjenje veže se za porodicu Sulejman-bega Kulenovića koje kaže da je on dao sagraditi ovu džamiju u rahmet svojim kćerkama koje su preminule – jer je imao sedam kćeri koje su preminule dok je on obavljao hadž u Mekki.
Inače Sulejman beg Kulenović je bio u to vrijeme dizdar, odnosno zapovjednik jajačke tvrđave i predgrađa, pa otuda i naziv Dizdareva džamija.
Postoje naravno razne pretpostavke o nazivu Ženska džamija, odnosno zašto su u toj džamiji klanjale samo žene. Pa se nameće pitanje da li žene i muškarci jednostavno u to vrijeme ili bar u toj džamiji nisu mogli obavljati namaz odnosno molitvu u istom prostoru.
Kako god ova džamija će još dugo vremena ostati upamćena, a danas se nalazi među nacionalnim spomenicima Bosne i Hercegovine.
Evo kako danas izgleda Ženska džamija spolja i unutra
Kada gledate fotografije ove džamije ili kada je ugledate uživo možda kao ni mnogi ne biste primjetili da džamija nema munaru. Spada u tip centralnih jednokatnih džamija bez sofa i munare.
Također je sa zidanom kupolom koja je skrivena šatorastim četverostrešnim krovom, što nije čest slučaj u Bosni i Hercegovini. Ovakav tip džamija je rijedak u Bosni i Hercegovini, a jedna od sličnih, Sinan-begova džamija, smještena je u starom dijelu Jajca.
Unutrašnjost je zasvedena kamenim krovom koji je sagrađen od sedre dok je s vanjske strane kamena kupola prekrivena četverovodnim drvenim krovom, crnim i potpuno se uklapa u panoramu starog grada Jajca.
Unutar urađen je mihrab od sedre sa tri niza stalaktita, dimenzija 75×210 cm, a dubine 50 cm. Enterijer džamije je oslikan tradicionalnim cvjetnim motivima – vijenci i listići.
Podatak o godini izgradnje nalazio se na tarihu iznad portala koji se zadržao do 1992. godine
Tarih je imao dimenzije 40×96 cm, a natpis je bio isklesan u prozi na arapskome jeziku. U ovome natpisu godina nije ispisana brojkama, nego u slovima u ebdžehu.
Za konstrukciju kupole i trompi korištena je sedra. Objekat je restauriran u toku 2002. godine. Prije restauracije objekt je bio u vrlo lošem stanju, zbog dugotrajne izloženosti djelovanju kiše, snijega, mraza i urušavanja nastalih u toku rata 1992-1995.
Danas u ovoj džamiji turisti obavljaju molitvu
Danas džamiju posjećuju i žene i muškarci, stanovnici Jajca, ali i brojni turisti koji ovdje svrate da obave namaz, odnosno molitvu. Danas nije kao ranije da džamiju posjećuju i u njoj ibadete samo žene. Posjećuju je svi i žene i muškarci ali i turisti koji se slučajno nađu u Jajcu pa obave vjerske dužnosti u njoj.
Dakle danas je ovo džamija kao i svaka džamija, te služi svrsi. Turisti, pogotovo oni muslimanske vjeroispovijesti koji obavljaju molitvu pet puta na dan – oduševljeni su ovom građevinom.
Ipak, džamija jedan duži period nije bila u funkciji, odnosno bila je u ruševnom stanju, te se unutra nije moglo ući radi sigurnosti. Poslije uređenja, otvorena je za posjete i obavljanje molitve.
Dakle ukoliko se zadesite u Jajcu a želite obaviti namaz onda je pravo mjesto Dizdareva ili Ženska džamija bez munare. Pronaći ćete ju gornjem dijelu grada Jajca u Gornjoj Mahali,
Nalazi se neposredno pored jajačke citadele, i ostalih građevina prema Starom Gradu i Tvrđavi.
Ženska džamija je više puta obnavljana jer je bila u ruševnom stanju
Nažalost, džamija je nastradala u proteklom ratu u BiH. Dakle, 1992. godine pogođena je granatom. Uslijed oštećenja koje je pretrpjela, uslijed granatiranja i vremenskih uvjeta bila je skoro pa potpuno uništena
Međutim, 2002. godine je restaurirana, a godinu kasnije proglašena nacionalnim spomenikom BiH.
Obnovljena je u toku 2002. godine uz pomoć švedske fondacije CHWB. Prije restauracije bila je u vrlo lošem stanju, zbog dugotrajne izloženosti djelovanju kiše, snijega, mraza i kao što smo već napisali zbog rata.
Danas je ova džamija spremna za obavljanje molitve te je sigurna za boravak. Unutra je uređena, sve što treba je popravljeno tako da možete bez brige posjetiti ovaj vjerski objekt u Jajcu bez obzira da li želite obaviti namaz ili jednostavno zaviriti u njenu unutrašnjost.
Porijeklo Kulenovića i zanimljivi historijski podaci
Kako je ovu džamiju sagradio Sulejman beg Kulenović vrijedi spomenuti samo prezime Kulenović.
Kulenovići su ne samo jedna od najčešćih begovskih porodica u Bosanskoj krajini, gdje su, uglavnom, živjeli i imali svoja imanja, nego i jedna od najrazgranatijih begovskih porodica u cijeloj Bosni i Hercegovini, što je svakako zanimljiv podatak.
Ipak, nije sasvim točno utvrđeno porijeklo ove begovske porodice, ipak imaju određeni dokazi I pretpostavke.
Kulenovići su begovska porodica koja je i prije 1878. imala važnu ulogu u povijesnom životu Bosne. U osmanskom dobu obavljali su dužnost kapetana u Bosanskom Petrovcu i Staroj Ostrovici, a bili su i dizdari (zapovjednici) Havale i Jajca.405 Nakon ukidanja kapetanija, nastavili su igrati važnu ulogu u životu Krajine. Tu ulogu zadržali su i u vremenu austrougarske vladavine
Među istaknutim pripadnicima porodice Kulenović posebno se isticao Skender-beg Kulenović, h. Derviš-begov sin, koji je jedno vrijeme bio gradonačelnik Bosanskog Petrovca, mada su ga predstavnici austrougarske vlasti smatrali vođom opozicije na prostoru Bihaćke krajine.
Važna je i uloga Husein-bega Kulenovića Hadžikadibegovića, koji je od 1908. bio gradonačelnik Bosanskog Petrovca.
Dijeljenje porodice Kulenović na više ogranaka uglavnom je završeno u osmansko doba. Ovi ogranci dobili su posebna prezimena, koja su, uglavnom, izvedena prema imenima onih sela gdje su do pred pobunu 1875.-1878. živjeli Kulenovići i gdje su imali svoje kmetove ili su, pak, izvedena prema imenima očeva i djedova njihovih kasnijih nosilaca.
Ipak, za kraj neki historijski podaci koji otkrivaju da Sulejman beg Kulenović nije oduvijek bio u dobrom materijalnom stanju.
Sulejman-beg Kulenović iz Kulen Vakufa je, inače, po povratku iz Budimpešte 1902. došao u kotarsku ispostavu u Kulen Vakufu i dao izjavu kako se “s obzirom na moje nepovoljne materijalne prilike, ustezao da žrtvuje putni trošak”, i nije htio ići, ali “to bijaše uzrok, da me ostali muslimani pozlobiše”, te je, da bi ih primirio, otputovao u Budimpeštu, ali se nije slagao sa stavovima tamo iznesenim.
Sulejman-beg izjavljuje da on i dalje ostaje odan Vladi i obećava “odsele kloniti se svega što bi se kosilo sa iskrenom podaničkom vjernosti naspram Njeg. ces. i kr. apost. Veličanstva i njegovoj vis. Vladi”.
Sulejman-beg Kulenović bio je u teškom materijalnom položaju, pogotovo što nije mogao platiti ni ratu zajma pristiglu 15. novembra 1901. od 415 Kr (zajam od 9.000 Kr) ni proljetnu ratu od 15. maja 1902. od 335 Kr, a bio je opterećen i velikim novčanim dugovima kod Zemaljske banke i Srpske banke u Agramu.
Također, bio je zadužen kod privatnika, tako da su vlasti izražavale čuđenje odakle je on nabavio sredstva za putovanje i troškove izdržavanja. Kako god, džamija koju je sagradio Sulejman beg Kulenović živi stoljećima poslije njega i prkosi vremenu.
travnik.ba