U nedjelju smo proslavili Uskrs. Osam dana koji slijede poslije Uskrsa nazivamo vazmenom osminom. Vazmena osmina slavi se od 4. st. Zacijelo, Uskrs se slavi osam dana. Nekada se ovaj tjedan poslije Uskrsa nazivalo “bijelim tjednom”. Ime je dobio po bijelim odijelima koja su svaki dan tijekom vazmene osmine na euharistiji nosili oni koji su se krstili na vazmenom bdjenju. Fra Marijan Mandac smatra kako je blagdanski pojam “osmina” prvi počeo upotrebljavati hiponski biskup sv. Augustin. Sv. Augustin je one koji su se krstili na vazmenom bdjenju oslovljavao “djecom”. U vazmenoj osmini “djeci”, tj. novokrštenicima govorilo se o euharistiji. Druga vazmena nedjelja, koja je ujedno nedjelja Božjega milosrđa, u narodu se naziva još Mali Uskrs i Bijela nedjelja. Obično se po župama na Bijelu nedjelju organiziraju prve svete pričesti. Sv. Augustin propovijedao je na jedan Uskrs: “Što je Krist bio i što je postao? Što ste vi bili i što ste postali? Krist je bio Sin Božji. Postao je Sin čovječji. Vi ste bili ljudski sinovi. Postadoste Božji sinovi. S nama je podijelio zlo da nam udjeli dobra”.
Četrdeseti dan nakon Uskrsa slavimo Uzašašće Gospodinovo. Ove godine Uzašašće Gospodinovo slavit će se u četvrtak, 29. svibnja. Temelj za tu svetkovinu nalazi se u Djelima apostolskim: “Njima poslije svoje muke također pruži mnoge dokaze da je živ: ukazivao im se četrdeset dana i govorio im ono što se odnosi na kraljevstvo Božje” (Dj 1,3). Fra Marijan Mandac piše kako se Uzašašće Gospodinovo slavilo kao samostalna svetkovina 370. g. Sačuvane su propovijedi o uzašašću sv. Ivana Zlatoustog koje je držao u Antiohiji 386. g.
Pedeseti dan od Uskrsa, Pentekoste, Pedesetnica, slavimo Svetkovnu Duhova. Neki su htjeli da se i nakon Svetkovine Duhova slavi osmina. Međutim, nije ta osmina zaživjela.