Kada se Jelena, kćerka srpskog despota Lazara, udala za kralja Stjepana Tomaševića, u miraz je donijela relikvije sv. Luke Evanđelista
Uz ostatke franjevačke samostanske crkve sv. Marije, u kojoj je okrunjen posljednji bosanski kralj Stjepan Tomašević, zvonik sv. Luke u Jajcu pripada najvećim spomenicima duhovne kulture Hrvata u Bosni i Hercegovini. Osim toga, svjedoči o moći bosanskog kraljevstva i umjetničkoj vještini klesarske škole iz Jajca. Papa Pio II., 7. studenog 1461. godine, izdaje bulu u kojoj dodjeljuje oprost vjernicima koji na marijanske blagdane budu pohodili crkvu sv. Marije u Jajcu. Kada se Jelena, kćerka srpskog despota Lazara, udala za kralja Stjepana Tomaševića, u miraz je donijela relikvije sv. Luke Evanđelista. Tako je uz crkvu izgrađen Zvonik i dobio naziv po sv. Luki.
Nakon osvajanja Jajca 1527. godine, crkva sv. Marije bila je pretvorena u Sultan-Sulejmanovu džamiju, a Zvonik sv. Luke u minaret. Džamija je više puta bila zahvaćena požarom, a nakon zadnjeg ostali su samo zidovi. Prilikom posjete princa Rudolfa Habsburškog Jajcu, 1888. godine, skinut je ostatak munare, a cjelovita popravka izvršena je između 1949. i 1953. godine. Zvonik sv. Luke je jedini potpuno sačuvani kampanil (tal. campanile – samostojeći zvonik). Visok je 23,15 metara, a izgrađen je u kasnogotičkom i romaničkom stilu. Spomenikom kulture je proglašen još 1892. godine, a nacionalnim spomenikom BiH 2003. godine.