Mislim da su se neko raspoloženje, neka klima promijenili. Pougarje je danas opet “in”
Poljoprivredna proizvodnja, a osobito stočarstvo te zimski i seoski turizam u kraju netaknute prirode i ekološke očuvanosti na kojoj bi pozavidjele i neke razvikane europske planinske destinacije – najkraći je opis potencijala razvoja Dobretića, male općine u središnjoj Bosni, u kraju koji se stoljećima naziva Pougarje. Unatoč izazovima koji su izraženi i u brojnim drugim lokalnim sredinama u BiH, u Dobretićima bilježe naznake povratka. U posljednje dvije godine 50 je novih priključaka električne energije. Upravo se radi na strateškom dokumentu koji za cilj ima definirati sve prednosti i mogućnosti korištenja postojećih prirodnih resursa za ruralni razvoj, a očekivanja su kako će sve prisutniji trend proizvodnje na ekološkim osnovama imati značajan odjek i u ovoj sredini. O toj, kao i drugim temama za Večernji list govori Ivo Čakarić, načelnik općine.
Večernji list: Općina Dobretići, unatoč malom broju stanovnika, ipak raspolaže značajnim potencijalima, a osobito kada govorimo o proizvodnji zdrave hrane. Kako se danas živi u Dobretićima?
– Potencijala je u Pougarju mnogo, a najveći su upravo oni stanovnici koji nisu tu. Naša dijaspora danas ima oko 15 tisuća osoba. To je snaga koja ima interes i koja sve više mijenja sliku našega kraja nabolje. Onaj koji ulaže svoj novac, taj će i dolaziti, taj će se i vratiti. Samo u ove dvije godine nakon korone imamo više od 50 novih priključaka na električnu energiju, što je rast od 13%, možda i najveći u BiH. Nedavno smo imali akciju prikupljanja sredstava za jednu lokalnu cestu, za jedno od 18 sela u Pougarju. Rezultat je bio vrijedan divljenja, 400 osoba prikupilo je više od 90 tisuća KM. Asfaltirano je više nego što je planirano. Pougarci, iako su raseljeni, svoje zaboravili nisu i mnogi čekaju mogućnost povratka. Mislim da su se neko raspoloženje, neka klima promijenili. Pougarje je danas opet “in”. Iznimno nam je drago što pokraj cesta koje gradimo niču nove kuće, na vodovode koje uvodimo priključuju se novi korisnici, za katastarske podatke koje sređujemo javljaju se novi nasljednici.
Večernji list: Koji su glavni strateški smjerovi razvoja općine?
– Općina Dobretići nikada nije imala usvojenu strategiju razvoja, ali upravo radimo na njoj s Razvojnom agencijom Žepče te očekujemo njezino usvajanje do kraja ove godine. Tri glavna strateška fokusa djelovanja trebala bi biti korištenje postojećih prirodnih resursa za ruralni razvoj, odnosno specifičnih grana gospodarstva (stočarstvo, održiva poljoprivredna proizvodnja, turizam i dr.), podizanje kvalitete javnih usluga, razvoj komunalne i socijalne infrastrukture i korištenje prirodnih resursa općine za održivi razvoj te poboljšanje ekološkog sustava i upravljanje okolišem.
Večernji list: Kako ojačati one grane gospodarstva koje imaju i najveću priliku za produktivnost?
– U Dobretićima rijetko koje grane gospodarstva uopće mogu uspjeti zbog prometne izoliranosti i velike nadmorske visine. Neke od onih koje ipak mogu svakako su poljoprivredna proizvodnja, koja je stoljećima uspijevala, te zimski i seoski turizam. Što se tiče poljoprivrede, Općina je tek prošle godine dala prve poticaje za poljoprivrednu i za nadati je se da će ta davanja imati smisla. Imali smo u proteklom razdoblju i nekih mini projekata, poput onoga za pčelarstvo, tako da danas imamo 4-5 puta više pčelara i pčelinjih društava. Za turizam potencijala ima i to je za sada sve. Projektima pokušavamo neke stvari maknuti s nule, poput signalizacije, nekih klupa, odmorišta itd. Pokrenuli smo proces otkupa državnog zemljišta radi izgradnje vikend-naselja na mjestima predviđenima prostornim planom. Nadamo se da će biti interesa jer potražnja za zemljištem u Dobretićima nikad nije bila veća. Pougarje je vjetrovito područje te je prepoznat i taj potencijal. U tijeku su završna ispitivanja vjetra u svrhu izgradnje vjetroelektrane. Ovim projektom Općina bi riješila svoje dugoročno financiranje te bi mogla početi neke razvojne projekte i napokon utjecati na svoj razvoj.
Večernji list: Kako gledate na tematiku prometnog uvezivanja, a osobito s obližnjom općinom Jajce? Postoje li najave realizacije nekih projekata?
– Dobretići su asfaltnom cestom s Jajcem spojeni 2008. godine, kada je asfaltirana dionica regionalne ceste R-413 b u dužini od oko 6 km. Proteklih nekoliko godina rađena su ozbiljnija ulaganja u dotrajale dionice ceste te se može reći da je put prema Jajcu zadovoljavajući. Cesta prema Travniku također je regionalna, a nastavlja se do mjesta Gostilj u općini Travnik u dužini od 12 km, od kojih je 10 km makadamska cesta. Preostali dio nužno je asfaltirati kako bi i cesta prema Jajcu dobila svoj puni smisao i prestala biti slijepa ulica. Jer u Dobretiće danas dođe samo onaj tko mora ili onaj tko zaluta, rijetki tu cestu koriste na putu od Jajca i zapadnijih mjesta prema Travniku i dalje iako je 20-ak kilometara kraća od one preko Donjeg Vakufa. Veći protok prometa mnogo bi značio i vjerojatno bi se otvorila benzinska crpka te drugi popratni sadržaji.
Ljetos smo baš asfaltirali jednu lokalnu cestu koja se tiče općine Jajce i vodi prema skijalištu Ranča. Prije rata je bila glavna cesta prema Jajcu. Bilo bi dobro da se Općina Jajce zauzme i asfaltira ostalo ili barem dio jer to bi mnogo značilo za povezivanje dviju općina, kao i bolje mogućnosti za navedeno skijalište, odnosno turizam u našim dvjema općinama.
Večernji list: Vidite li mogućnost razvoja kada govorimo o suradnji s drugim lokalnim zajednicama, ali i projektima koji bi se financirali europskim novcem?
– Kroz projekte Općina Dobretići više surađuje s prekograničnim općinama i gradovima nego onima u BiH. Razlog su, prije svega, uvjeti natječaja, odnosno da partner mora biti netko iz Hrvatske ili drugih zemalja. Vlada Republike Hrvatske već treću godinu provodi takve projekte preko svoga resornog ministarstva, a ove godine Općina Dobretići realizira projekt s Pakracom, našim prijateljskim gradom. S naše strane grade se dva (od pet) segmenta zgrade komunalnog poduzeća i vatrogasnog spremišta. Općina Dobretići već je realizirala projekte Europske unije, a nadamo se da će i dalje uspjeti zahvaljujući njima podići kvalitetu življenja u Pougarju.
vecernji.ba