Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt pripremio je izvješće za razdoblje od 16. travnja do 15. listopada ove godine u kojem je izvijestio Vijeće sigurnosti UN-a da BiH nije iskoristila zamah postignut na početku godine na putu ka EU integracijama.
Planirajte dredove
Visoki predstavnik dalje navodi da je “u smislu reformi i europskih integracija došlo do neuspjeha politike etniciteta, što je kulminiralo neusvajanjem Nacrta reformske agende u skladu sa svih 113 zahtjeva Plana rasta”.
Pojašnjava da je BiH time postala jedina zemlja u regiji koja je za sada izostavljena iz Plana rasta, a odgovornost snose domaći akteri.
– U međuvremenu, navedeno opredjeljenje Vlade za europske integracije ostaje nepromijenjeno. Lokalno vlasništvo nad reformskim procesom će u konačnici biti ključno za napredak Bosne i Hercegovine na putu ka europskim integracijama – objašnjava Schmidt.
Istaknuo je da odlučnost da se reformira Ustav Bosne i Hercegovine u cilju provedbe presuda Europskog suda za ljudska prava u grupi predmeta Sejdić-Finci nije dala rezultate, te da političke stranke i vlasti nisu poduzele nikakvu inicijativu u ovom pogledu.
Kazao je da je kao visoki predstavnik odgovoran za održivi razvoj demokratije u BiH:
– S tim u vezi, pozvat ću sve zainteresirane da u narednom razdoblju pokrenu inicijativu za provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava.
Vladajuća koalicija potkopava BiH
Upozorio je da vladajuća koalicija u RS nastavlja urušavati BiH, autoritet državnih institucija i slabiti njihovo djelovanje. Dodao je kako su “sve političke stranke, osim što su usvojile neustavni izborni zakon RS-a, odlučile izaći na nedavne lokalne izbore koje je organizirao SIP BiH”.
Visoki predstavnik u BiH navodi i da je usvajanje Rezolucije kojom se 11. srpnja proglašava “Međunarodnim danom odavanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine” te osuđuje svako negiranje tog povijesnog događaja i sve radnje kojima se veličaju ratni osuđenici. zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida pred međunarodnim sudovima naišao je na agresivnu kampanju povijesnog revizionizma, višestrukog negiranja genocida u Srebrenici i veličanja ratnih zločinaca od strane vladajuće koalicije u RS-u.
Schmidt je podsjetio u Vijeću sigurnosti UN-a da je Vlada RS-a, uoči glasanja u Generalnoj skupštini UN-a, usvojila tzv. nacrt Sporazuma o “mirnom razdruživanju”.
Nakon usvajanja Rezolucije o genocidu u Srebrenici, u Beogradu je održan Svesrpski sabor s ciljem usvajanja Deklaracije o zaštiti nacionalnih i političkih prava. U međuvremenu, NSRS je nastavila zakonodavni poredak u stvaranju paralelnog pravnog okvira.
– Nastavljeno je osporavanje vladajuće koalicije u Republici Srpskoj institucijama na državnoj razini, posebice Ustavnom sudu BiH, kao i instituciji i mandatu visokog predstavnika. To uključuje prijetnje i zapaljivu retoriku, ali i postupke koji podrivaju moj kredibilitet kao visokog predstavnika, a time i moju sposobnost da obavljam svoj mandat. Takvi postupci izravno krše Aneks 10 Općeg okvirnog sporazuma za mir, koji nalaže punu suradnju strana Sporazuma s visokim predstavnikom.”
Schmidt je upozorio i na prijetnje predsjednika RS Milorada Dodika, rekavši da “djela prati secesionistička retorika”:
– Predsjednik Republike Srpske je 7. lipnja 2024. godine, ne iznoseći detalje, rekao da će Republika Srpska održati referendum o odcjepljenju od Bosne i Hercegovine. Nastavio je koristiti pitanje državne imovine za prijetnje odcjepljenjem. Dodik je 7. srpnja 2024. ponovio da Republika Srpska neće oklijevati s proglašenjem neovisnosti ako međunarodna zajednica nametne zakon o državnoj imovini. Također postoji tendencija da se entitet Republika Srpska opisuje kao samostalna država.
Opstrukcije Ustavnog suda
Schmidt je ukazao i na namjerne opstrukcije u funkcioniranju Ustavnog suda BiH, te upozorio na sve poteze NSRS koji ruše državu Bosnu i Hercegovinu, a dotaknuo se i američkih sankcija pojedincima i tvrtkama u RS-u. povezan s Dodikom.
– U posljednjih 6 mjeseci Vlada Republike Srpske se suočava s poteškoćama u podizanju kredita na financijskim tržištima. Proračunom za 2024. godinu bilo je predviđeno zaduživanje u iznosu od 1,3 milijarde KM, ali se do sredine listopada moglo zadužiti samo za 425 milijuna KM.
– U izvještajnom razdoblju nije bilo većeg pomaka u provedbi Agende 5+2. Na državnoj razini nije bilo zakonodavnog rada na rješavanju vrlo spornog pitanja državne imovine. Pojedine korake koje su poduzeli entiteti Ustavni sud Bosne i Hercegovine prvo je suspendirao, a zatim ukinuo.
Dotaknuo se i Brčko Distrikta, gdje je, kako navodi, nastavljen pozitivan trend, ali se tempo nije ubrzao.
– Fiskalno vijeće Bosne i Hercegovine u izvještajnom razdoblju nije održalo niti jednu sjednicu i nije usvojilo Globalni okvir fiskalne bilance i politike u Bosni i Hercegovini za razdoblje 2025.-2027., što remeti pripremu Državnog proračuna za 2025. Novi Zakon o Visokom sudbenom i tužiteljskom vijeću Bosne i Hercegovine i novi Zakon o sudovima Bosne i Hercegovine, koji čine značajan dio klastera vladavine prava među 14 ključnih prioriteta Europske komisije, nastavljeni su i tijekom izvještajnog razdoblja bez konačnih rezultata – kaže Schmidt.
Dodao je kako postoje brojni dokazi da su Opći okvirni sporazum za mir i europske integracije komplementarni, ako se njima upravlja na koordiniran način. Rekao je da će “proces EU integracija održati zemlju na putu trajnog mira i prosperiteta”.
– Bosna i Hercegovina je na raskrsnici iskoristiti ili izgubiti priliku koja se pruža kao kandidatura za EU. Svi politički akteri u Bosni i Hercegovini moraju poštivati Opći okvirni sporazum za mir, koji ne ostavlja nikakvu sumnju u suverenitet, teritorijalni integritet i administrativno ustrojstvo zemlje – navodi Kristijan Šmit u izvješću koje je podnio.