Ustavni sud BiH je u rujnu 2022. utvrdio da dijelovi Zakona o prekršajima nisu u skladu s državnim Ustavom i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda.
U oba doma federalnog Parlamenta uskoro će na dnevni red doći izmjene i dopune Zakona o prekršajima Federacije BiH, prema kojima se, među ostalim, ukida praksa ostavljanja prekršajnih naloga za nepropisno parkiranje na vozilima, doznaje Fokus.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopuni Zakona o prekršajima Vlada FBiH je u lipnju uputila Parlamentu Federacije BiH i dostupan je na stranici Parlamenta. Naime, ovakva dosadašnja praksa policije u potpunosti se ukida, pa se, prema predloženim izmjenama članka 56. ovog zakona, briše formulacija “pričvršćivanjem ili ostavljanjem prekršajnog naloga na sigurnom i vidljivom mjestu na motornom vozilu”. U novom članku 56. prekršajni nalog policije, pa i onaj vezano uz nepropisno parkiranje, isključivo će se uručivati osobnim uručenjem ili poštom. Kada je riječ o uručivanju prekršajnog naloga poštom, briše se formulacija “tako što će se smatrati da je dostavljanje izvršeno po isteku pet radnih dana od dana kada je rješenje predano na poštu”. U predloženim izmjenama članka 56. rok od pet dana više ne postoji. Mijenja se i članak 75. u kojem se rok u kojem Sud uručuje presliku rješenja o prekršaju osobnim uručenjem ili poštom okrivljenom i ovlaštenom tijelu povećava s tri na pet dana od dana donošenja rješenja o prekršaju. Mijenja se i članak 97., gdje se rok za podnošenje zahtjeva za podnošenje ponavljanja prekršajnog postupka od dana pravomoćnosti rješenja o prekršaju povećava sa šest mjeseci na tri godine. Prema obrazloženju, Ustavni sud BiH je u svojoj odluci ustanovio da se dosadašnjom praksom uručenja prekršajnog naloga na motornom vozilu kršila Europska konvencija za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda. Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine usvojio je na nastavku 4. redovite sjednice, održane 21. prosinca 2023. godine, a Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine na 3. redovitoj sjednici održanoj 31. srpnja 2023. godine, nacrt zakona o izmjenama i dopuni Zakona o prekršajima. Zaključcima oba doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine konstatirano je da navedeni nacrt zakona može poslužiti kao temelj za izradu prijedloga zakona o izmjenama i dopuni Zakona o prekršajima. Federalni ministar pravosuđa otvorio je 23. veljače 2024. godine javnu raspravu u trajanju od 30 dana. Zainteresirana javnost bila je pozvana svojim komentarima, prijedlozima i sugestijama doprinijeti javnoj raspravi u cilju stvaranja što kvalitetnijeg zakonskog rješenja.
U razdoblju trajanja javne rasprave Federalno ministarstvo pravosuđa, međutim, nije zaprimilo ni jedan komentar, prijedlog ili sugestiju u vezi s nacrtom zakona o izmjenama i dopuni Zakona o prekršajima. Podsjetimo, Ustavni sud Bosne i Hercegovine je, odlučujući po zahtjevu Općinskog suda u Zavidovićima, na sjednici 22. rujna 2022. godine utvrdio kako dijelovi Zakona o prekršajima nisu u skladu s državnim Ustavom. Utvrđujući po zahtjevu Općinskog suda u Zavidovićima – Odjel suda u Maglaju (sudac Boris Sunarić) za ocjenu ustavnosti članka 56. stavak 2. točka 3 (članak 56. stavak 3. i članak 94. Zakona o prekršajima Federacije BiH) utvrdio je da je članak 56. stavak 3. nije u skladu s Ustavom BiH i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda u odnosu na pravo na pristupu sudu. Odredba koja je osporena glasi: “Kada je prekršajni nalog uručen poštom, smatrat će se da je dostavljanje izvršeno po isteku pet radnih dana nakon što ga je ovlašteno tijelo predalo na poštu. Kada je prekršajni nalog ostavljen na motornom vozilu, datum uručenja je datum kada je ostavljen na motornom vozilu”. Ustavni sud BiH naložio je Parlamentu Federacije BiH da u roku od šest mjeseci izvrši izmjene zakona. Ustavni sud je naveo da i ovaj dio zakona sadrži iste probleme koje je Ustavni sud procijenio kao i prethodni dio odredbe koji je Ustavni sud proglasio neustavnim. Osporena je i rečenica iz Zakona o prekršajima: “Ako se ne može sa sigurnošću čak ni pretpostaviti da će okrivljeni zaista preuzeti prekršajni nalog za koji se smatra da je na ovakav način uručen, onda se okrivljenom ne mogu osigurati ni jamstva da će moći zahtijevati adversarni postupak pred nadležnim sudom ili da će moći koristiti pravni lijek i tražiti povrat u prijašnje stanje (restitutio in inlegrum) iz čl. 93. i 94. Zakona o prekršajima”, navodi se u odluci.
livno-online.ba