Pokušaj formiranja nove vlasti pod krinkom izbacivanja SNSD-a iz institucija Bosne i Hercegovine sve se češće koristi kao izgovor za izbjegavanje ključne reforme – izmjene Izbornoga zakona. Hrvatska politička scena upozorava kako takav razvoj događaja vodi prema nastavku diskriminacije i dominacije jednoga naroda, prije svega kroz ponavljanje slučaja s izborom dva bošnjačka člana Predsjedništva BiH.
Bošnjačka politika i status quo
Uprizorena podjela na “dobre” i “loše” bošnjačke političare ne prikriva stvarnu namjeru – očuvanje trenutnog sustava koji omogućava izbor Željka Komšića glasovima većinskog naroda. Iako bošnjački političari deklarativno podržavaju izmjene, istodobno ih uvjetuju ustavnim promjenama koje nisu realno provedive. Time se izbjegava dogovor, produljuje status quo i dodatno narušava međunacionalno povjerenje.
Jedinstven stav srpske strane
Srpski politički blok, uključujući SNSD, PDP i SDS, jasno je podržao zahtjeve hrvatske strane za prekidom prakse biranja hrvatskog člana Predsjedništva iz bošnjačkog biračkog tijela. Time su pokazali više razumijevanja za princip legitimnog predstavljanja od bošnjačkih stranaka koje pokušavaju ucijeniti izmjene Izbornog zakona ustavnim reformama.
Neispunjeni sporazumi i kupovina vremena
Sporazum iz Mostara iz 2020. godine, kojim je definirano ostvarivanje legitimnog političkog predstavljanja, ostvaren je samo djelomično – omogućeni su izbori u Mostaru, dok su preostale obveze bošnjačka politika sustavno ignorirala. Slično se dogodilo i s dogovorima iz Neuma 2022., čime je ponovno izigrano povjerenje hrvatske strane.
Ravnopravnost naroda kao temelj Daytonske BiH
Hrvatska politička pozicija ostaje jasna: bez jednakog institucionalnog utjecaja i legitimnog političkog predstavljanja, nema smisla formirati nove političke aranžmane. U državi bez teritorijalne jedinice koja bi jamčila ravnopravnost, Hrvati moraju inzistirati na jednakim pravima unutar postojećih institucija. Svako daljnje ignoriranje ovih zahtjeva dodatno destabilizira zemlju i udaljava BiH od funkcionalne multietničke zajednice.
Zoran Krešić, Večernji list/K
Što vi mislite o ovoj temi?
