Drugi bošnjački član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i i ‘obični’ bošnjački član Predsjedništva Denis Bećirović bili su večeras domaćini prijema upriličenog u Vijećnici u povodu 1. ožujka – Dana nezavisnosti, a na kojem su sudjelovali brojni uzvanici iz političkog, društvenog, kulturnog i vjerskog života BiH (uglavno bošnjačkog), te predstavnici veleposlanstava i diplomatskog kora u BiH.Komšić je kazao je da je prijem u povodu 32. godišnjice od nezavisnosti Bosne i Hercegovine ujedno i znak podsjećanja na održavanje referenduma o nezavisnosti Bosne i Hercegovine, koji je proveden 29. veljače i 1. ožujka 1992. godine. Rezultat referenduma je bio jasan – Bosna i Hercegovina postaje nezavisna i suverena država. (Op. a. to su omogućili Hrvati svojim izlaskom).”Shodno normama tadašnjeg međunarodnog prava, Republika Bosna i Hercegovina jest stekla međunarodno priznanje, ali su se građani odmah morali boriti za nezavisnost i suverenitet. Agresorski napad na nezavisnost i suverenitet bio je ujedno i napad na gole živote građana Bosne i Hercegovine. Tijekom obrambenog rata (op. a. bio je građanski rat), Bosna i Hercegovina je, uz ogromne žrtve, sačuvala svoje međunarodno priznate granice i potvrdila, premda uz izmijenjenu ustavnu strukturu, svoj državnopravni kontinuitet”, kazao je.
U govoru u povodu Dana nezavisnosti Komšić je naglasio da Bosna i Hercegovina ipak jača, te da je ‘gotovo pa trideset godina mira na najbolji način pokazalo tko je tko u Bosni i Hercegovini’ (op. a., je, pokazalo je, pogotovo u njegovom slučaju).”Pokazalo se tko je spreman da gradi i pruža ruku, a tko je spreman rušiti i slabiti državu”, kazao je. (op. a. valjda se prepoznao u ovom dijelu oko rušenja).Nesuvislosti o gospodarstvenicima patriotimaVidljiv je, kaže, prostor u kojem se dodatno jača patriotska i državno-politička svijest gospodarstvenika, jer je jasno da je uspješno poslovanje bh. gospodarstva moguće jedino ako postoji država Bosna i Hercegovina.”Postoje već, srećom, uspješni gospodarstvenici koji žive za Bosnu i Hercegovinu. Oni svjedoče da je moguće istovremeno uspješno poslovati i pomagati svoju domovinu. Patriotski osviještena gospodarska elita temelj je i ekonomije i političke stabilnosti države, jer je i ona okvir našeg zajedničkog prosperiteta”, naglasio je.Kako je primijetio Komšić, budućnost i opstanak države ovise o “generaciji koja dolazi iza nas”. (op. a. ne može nikako ovisiti o generaciji ispred nas, nema smisla, al’ ok).”Mi znamo da se u ovom trenutku rađaju oni koji će biti nositelji ne samo gospodarskog, političkog i svukupnog društvenog razvoja. Ipak, vrijednosti koje usvoji ova generacija odredit će hoćemo li imati i patriotski orijentirane gospodarstvenike, umjetnike, sportaše, prosvjetne radnike, intelektualce… građane i građanke”, naglasio je.”Bosna i Hercegovina jača, istina sporo, ali jača. Njeni neprijatelji se nisu nadali da će ona čak i opstati, a kamoli jačati. Bili su uvjereni da će nestati i Bosna i Hercegovina i Bosanci i Hercegovci”, trabunjao je Komšić.”Zato, budimo ponosni ovog Prvog marta (op. a. to je tek preksutra, zato smo se u naslovu pitali je li bio pijan), jer imamo puno pravo biti ponosni na svoju domovinu i generaciju koja ju je obranila”, naglasio je Komšić.Večerašnji prijem u Vijećnici uvod je niz događaja koji će biti upriličeni u povodu 1. ožujka – Dana nezavisnosti BiH. Počinju podizanjem državne zastave na brdu Hum iznad Sarajeva i nastavljaju polaganjem cvijeća na mnogim značajnim lokacijama.Dan kad su Hrvati ‘riješili’ referendumBosna i Hercegovina 1. ožujka slavi Dan nezavisnosti, državni praznik kojim se njeguje sjećanje na povijesni referendum proveden prije 32 godinu kad su se bosanskohercegovački građani velikom većinom izjasnili za suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu (op. a. Hrvati presudili, neka ostane zapisano), državu ravnopravnih građana i naroda u kojoj će uživati sva prava i slobode, bez diskriminacije po bilo kojoj osnovi.Radi se o Referendumu za nezavisnost Bosne i Hercegovine koji je, na preporuku Arbitražne komisije Međunarodne konferencije o Jugoslaviji (Badinterova komisija) održan 29. veljače i 1. ožujka 1992. godine, u završnoj fazi raspada bivše SFRJ. Referendum je potvrdio opredjeljenje bosanskohercegovačkih građana da budućnost nastave graditi izvan bivše SFRJ, za što se izjasnilo čak 99,7 posto od ukupno 2.073.568 glasača (izlaznost 63,7 posto građana s pravom glasa u Bosni i Hercegovini, kao što smo više puta u ovom članku rekli, Hrvati presudili, da su Hrvati bili protiv, BiH bi ostala u okviru Jugoslavije jer je broj Bošnjaka, a tada muslimana, bio manji od 50 posto).