“Hoće l’ ta promjena – HTP” naziv je neformalne skupine studenata koja je jučer u Sarajevu organizirala prosvjed ispred zgrade Parlamenta BiH. Razlog okupljanja je spora i neodgovarajuća reakcija institucija vlasti i sustava općenito na poplave i klizišta koji su početkom listopada prošle godine pogodili Jablanicu, Konjic i dijelove središnje Bosne, a u kojima je život izgubilo 29 osoba, uključujući i dvije nerođene bebe.
Više od četiri mjeseca nakon te kataklizme javnost i žrtve čekaju odgovore na mnoga pitanja, od kaznenog progona za odgovorne do izostanka odgovarajuće reakcije u saniranju šteta i pomoći onima koji su ostali bez najbližih i imovine.
– Njih nije ubila kiša, ni kamen, već nemar nadležnih tijela, službi i institucija koje nisu djelovale preventivno i odgovorno prema životima svih nas, našim domovima, prirodi – poručili su studenti koje su podržali brojni građani koje su pozvali na prosvjed.
Studenti ne skrivaju da su ih za javni prosvjed inspirirali njihovi kolege u Srbiji koji još od studenoga prošle godine prosvjedima na ulicama traže odgovore na pitanja o odgovornosti za rušenje nadstrešnice na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu, kada je smrtno stradalo 15 osoba. Studentski prosvjedi u Srbiji poprimili su znatno šire razmjere jer su im se u međuvremenu pridružili i drugi slojevi društva, a svojom masovnošću prisilili su predsjednika Aleksandra Vučića da prvi put tijekom svoje čvrste vladavine nudi ustupke.
Društvene mreže postale su snažan medij građanskog aktivizma i u drugim zemljama regije pa je tako val prosvjeda zahvatio i Crnu Goru nakon krvavog pohoda ubojice na Cetinju. Svojevrsna je novina za iskazivanje nezadovoljstva društvenim procesima i na internetu pokrenuta akcija bojkota velikih trgovačkih lanaca koja se proširila ne samo po Hrvatskoj i BiH već i u širem okružju. Istina, s različitim intenzitetom i učinkom. Osim bojkota trgovina, građani se odlučuju i na prosvjede zbog visokih cijena pa je tako još jedna neformalna skupina na skupu u Zenici uspjela okupiti više tisuća osoba koje su poslale jasnu poruku vlastima da moraju naći način zaustavljanja divljanja cijena.
Potaknuti dobrim odzivom na dosadašnje, može se očekivati da razne formalne i neformalne skupine nastave s ovom praksom internetskih akcija, bilo da se one zadrže u virtualnom prostoru ili završe izlaskom na ulice. Na društva nenaviknuta na ovakvu vrstu aktivizma iza kojeg ne stoje konkretne političke snage i ciljevi, sve ovo djeluje iznenađujuće. Na taj dio demokracije, poglavito kada su prosvjedna okupljanja mirna i nenasilna, u BiH se tek treba naviknuti. Ali i biti oprezan.
Jer, ne tako davno, prije nešto više od deset godina, mnogi bh. gradovi bili su poprište prosvjeda koji su također počeli mirno iz socijalnih pobuda, ali su ubrzo politički instrumentalizirani i pretvoreni u divljanje po ulicama, obračune s policijom, paljenje zgrada institucija i uništavanje javne imovine. Mnogi će se sjetiti kako je tada samo zahvaljujući pribranosti nekih domaćih i međunarodnih političkih aktera izbjegnuta potpuna eskalacija koja je lako mogla poprimiti i međunacionalni karakter. Tragično iskustvo s ovih prostora uči nas da se takvi požari teško gase i da odnose velik broj žrtava.
Zato i na logične i društveno opravdane prosvjede studenata, umirovljenika, radnika i svih drugih dijelova društva treba gledati blagonaklono, ali uz dozu opreza. Posebno u BiH, gdje politička nestabilnost pogoduje zloupotrebama svega, pa i prosvjeda. To je zemlja u kojoj svaka riječ ima najmanje tri različita značenja i očekivanja, pa tako i “promjena”.