Dizalice topline mogu se koristiti u svim vrstama zgrada, komercijalnim, stambenim objektima i kućama. Važno je da snaga crpke odgovara vrsti zgrade i izvoru topline
Prirodni plin, drva, ugljen i peleti sve su skuplji, a veliki broj građana ove zime traži jeftiniju alternativu za grijanje svojih domova. Stručnjaci kažu da je jedno od rješenja ugradnja dizalica topline.
Istražili smo sve što vas zanima o toplinskim pumpama, prednostima, nedostacima i cijenama kod prodavača, te za Faktor objasnili njihovu funkcionalnost na Mašinskom fakultetu u Sarajevu.
Cijene su visoke kada kupite dizalicu topline i razvodite grijanje, pa su prodavači toplinskih pumpi rekli:
– Za prostor od 70 četvornih metara potrebno je kupiti peć od 7,5 KW koja košta osam do devet tisuća maraka. Osim toga, posebno se plaća ugradnja toplinske pumpe i njeno puštanje u rad, oko 500 maraka. Osim toga, u stan ili kuću trebali biste ugraditi radijatore ili podno grijanje. Za ugradnju peći potrebno je predvidjeti prostor za unutarnju jedinicu veličine hladnjaka te je potrebno spojiti na vodovod. Dizalica topline radi na struju i ima izmjenjivač topline na unutarnjoj i vanjskoj jedinici. Vanjski dio dizalice topline obično se postavlja na fasadu, ali zato morate dobiti suglasnost susjeda i općine ako se dizalica topline postavlja na objekt. Vanjski dio pumpe može se montirati i na tlo ako za to postoji prostor, a bolje je odvojiti je od stambenog objekta zbog prijenosa vibracija i zvuka.
Prema stručnom objašnjenju Fakulteta strojarstva, dizalice topline su jednostavni uređaji i funkcioniraju na sljedeći način.
– Rade na principu rashladnih uređaja, kao što su hladnjaci i zamrzivači. Toplinu uzimaju iz tzv niskotemperaturni izvori, poput okolnog zraka, tla i podzemne vode koji ne moraju biti geotermalni. To omogućuje kompresor koji troši električnu energiju. Sabijanjem dobivamo toplinu na višim temperaturama, koja se oslobađa. Oslobođena toplina se koristi za grijanje, a mogu se koristiti i za hlađenje.
Za svaki utrošeni kilovatsat električne energije ljeti se dobije tri do pet kilovatsati energije za grijanje ili hlađenje. To znači da ako električnu energiju plaćamo 0,15 KM, toplinska energija ili toplinska energija dolazi od 0,3 do 0,5 KM po kilovatsatu. Kod peleta imamo 0,7 KM po kilovatsatu, kod plina više od 0,8 KM. Najjeftiniji je gledajući samo cijenu proizvedene topline, uz trenutne cijene električne energije.
Dizalice topline mogu se koristiti u svim vrstama zgrada, komercijalnim, stambenim objektima i kućama. Važno je da snaga crpke odgovara vrsti zgrade i izvoru topline.
Međutim, u zgradama kolektivnog stanovanja nije moguće koristiti pumpe čiji su izvor topline tlo i podzemne vode.
Grijanje radijatorima utječe na učinkovitost dizalica topline pa su one najučinkovitije s podnim grijanjem. Nedostatak radijatorskog grijanja je što nije moguće koristiti dizalicu topline za hlađenje, što nije slučaj kod podnog grijanja. Crpke zagrijavaju vodu u kućanstvu na temperaturu do 60 stupnjeva i zimi i ljeti.
A dizalice topline zagađuju okoliš onoliko koliko se zagađuje okoliš pri proizvodnji električne energije. Njihova prednost je što ne zagađuju urbane sredine, koliko to čine individualni kamini na kruta goriva. Za očekivati je da će se više električne energije proizvoditi iz obnovljivih izvora energije, pa će dizalice topline biti još ekološki prihvatljivije.
Dizalice topline mogu raditi i pri niskim vanjskim temperaturama zraka, ali njihova učinkovitost opada što je temperatura zraka niža. Ispod minus pet stupnjeva zagrijavanje prostora drastično se smanjuje. Većina ih je jednako učinkovita ispod minus deset kao i električne grijalice. Naravno, postoje iznimke koje su nešto skuplje. Mogu funkcionirati do minus 20 stupnjeva. Mnogo ovisi o količini vlage u zraku. Što je zrak vlažniji, pumpa je manje učinkovita.
Prema trenutno dostupnim podacima, oko 30.000 domaćinstava u Kantonu Sarajevo grije se na ugalj i druga čvrsta goriva, kao i da se najveći broj individualnih ložišta nalazi u općinama Novi Grad Sarajevo, Ilidža i Ilijaš, a ova visoko zagađuju okoliš. izvore energije treba promijeniti što je prije moguće.
Prema procjeni Europske komisije, do 2030. godine 40 posto stambenih i 65 posto poslovnih zgrada u Europskoj uniji trebalo bi se grijati na struju. Europsko udruženje proizvođača toplinskih pumpi (EHPA) očekuje da će to značiti da će se broj ovih pumpi u sljedećih deset godina učetverostručiti.
Podaci EHPA-e pokazuju da se diljem Unije koristi 13,3 milijuna pumpi, a taj će se broj do 2030. povećati na 50 milijuna. Dizalice topline se sve više koriste u Bosni i Hercegovini, tj. koriste se kao zamjena za postojeći način grijanja.
faktor.ba